Preaload Image

Današnja Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica nasljednica je Ženske realne gimnazije Družbe sestara milosrdnica koja je otvorena 1926. godine u Varšavskoj ulici u Zagrebu.

Otvaranje gimnazije u Zagrebu bio je svojevrsni vrhunac razgranatog školstva sestara milosrdnica u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

A sve je počelo dolaskom prvih šest sestara iz Tirola 1845. godine na poziv kardinala Jurja Haulika koji je osjetio goruću potrebu odgoja i obrazovanja siromašne mladeži u Hrvatskoj, posebno djevojaka te poziva sestre koje će se posvetiti odgoju i obrazovanju djece i mladih i, također, njezi bolesnika u bolnicama što je također bila velika potreba u gradu Zagrebu.

Prvu školu sestre su otvorile već iste, 1845. godine – bila je to Ženska osnovna škola. Veliki interes za školovanje kod sestara milosrdnica bio je poticaj i za otvaranje novih škola – osnovnih, građanskih, domaćinskih, stručnih… i u Zagrebu i diljem Hrvatske, a nešto kasnije i Bosne i Hercegovine.

Osim gimnazije, koja je otvorena 1926., najpoznatija je Ženska učiteljska škola otvorena već 1848. i bila je prva učiteljska škola u Hrvatskoj, s kojom je započelo sustavno obrazovanje učitelja u našem narodu.

Osim škola, Družba sestara milosrdnica je otvarala i brojne bolnice, staračke i dječje domove i dječje vrtiće i sve više granala svoju odgojnu, pastoralnu, socijalnu i zdravstvenu djelatnost.

Družba nikad nije bila pošteđena posljedica burnih političkih previranja u Hrvatskoj i prošla je kroz mnoge borbe da tijekom stotinu godina zadrži svoje institucije i razvija ih.

I samo osnivanje gimnazije nailazilo je već 1926. na velike otpore. Ministarstvo prosvjete u Beogradu odbijalo je njen osnutak, dok upornošću poglavarica, koje su osobno išle u Beograd boriti se za prava koja su po tadašnjem zakonu imale, nisu naposljetku dobile odobrenje, ukazom kralja Aleksandra.

Interes za školu bio je veliki, i uskoro je zgrada u Varšavskoj 17 postala premalena. Družba zato započinje gradnju velike nove zgrade na Savskoj cesti (današnja Pedagoška akademija). Izgrađena uz velike žrtve i odricanja sestara, novu zgradu je otvorio i blagoslovio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac.

U novoj zgradi nastavlja se i dalje vrlo razgranat i bogat život i rad škole (gimnazija je tada trajala osam godina). Unutar gimnazije je bio internat, u kojem je bilo smješteno 120 učenica izvan Zagreba.

Na vrhuncu svog rada i stručno i prostorno vrhunski opremljena, s 1464 učenice, škola je dočekala drugi svjetski rat. U svibnju 1945. u Zagreb su ušli partizani. U rujnu je škola bila ukinuta i preimenovana u “IX. državnu gimnaziju”. Uskoro su oduzete i teško stečene zgrade, a sestre profesorice dobile su otkaze te su se morale “prekvalificirati” za medicinske sestre jer im je u bolnicama rad bio dopušten.

Slijedećih 50 godina Družba je prošla kroz teška vremena prilagođavajući se novonastaloj  situaciji – sve zgrade koje su služile za školstvo ili zdravstvo su oduzete, ostale su samo kuće – samostani u kojima su sestre stanovale. Ipak od svog izvornog poziva s kojim su i došle u Hrvatsku – rad u odgoju i zdravstvu – sestre ne odustaju. Rade kao medicinske sestre u bolnicama, odlaze na župe, pomažu rad župa i u domaćinstvu i u vjerskom odgoju mladih (katehizaciji), otvaraju nekoliko ilegalnih vrtića…

Zahvaljujući novim društvenim prilikama, stvaranju u demokratske Hrvatske i ponovnoj mogućnosti otvaranja katoličkih (i drugih nedržavnih) škola od jeseni 1995. obnavlja se organizirana prosvjetna djelatnost sestara milosrdnica otvaranjem i radom Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica pod tradicionalnim geslom “PRO DEO ET PATRIA”.

Te, 1995. godine, upisano je 66 učenica prvog razreda u dva razredna odjela.

Danas škola ima 12 razrednih odjela s 305 učenica.

Ove školske godine (2016./2017.) upisana je dvadeset i druga generacija učenica u tri razredna odjela.

Prva generacija učenica maturirala je školske godine 1998./99.

Škola se nalazi u Gundulićevoj ulici 12, a nastava se održava u dvije zgrade – u Gundulićevoj 12 i Varšavskoj 17 (ulaz iz Gundulićeve 12), a sportske i druge rekreativne aktivnosti u montažnoj dvorani koja se nalazi u školskom dvorištu.