U sklopu ciklusa Večeri obljetnica u Matici hrvatskoj održano je predavanje prof. dr. sc. Željka Holjevca Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti i kulturi (povodom 150. obljetnice rođenja)
Odjel za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske u suradnji s Odjelom za povijest, u sklopu ciklusa Večeri obljetnica, organizirao je predavanje pročelnika Odjela za povijest i ravnatelja Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ prof. dr. sc. Željka Holjevca Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti i kulturi (povodom 150. obljetnice rođenja). Predavanje je održano u utorak, 30. studenoga 2021., u Matičinoj Dvorani Jure Petričevića.
Predavač je tijekom predavanja predstavio ličnost i djelo jedne od najznačajnijih ličnosti novije hrvatske povijesti političara i publicista Stjepana Radića (11. 6.1871.,Trebarjevo Desno), koji je s bratom Antunom 1904. godine osnovao Hrvatsku pučku seljačku stranku. Stranka se borila za nacionalna prava, demokratizaciju društva i socijalnu pravdu za sve. Stjepan Radić pisao je o političkim i gospodarskim temama, a Svetu Braću (Ćirila i Metoda), time što su u bogoslužje uveli narodni jezik, smatrao je utemeljiteljima slavenskoga nacionalizma nazivajući ih prvom dvojicom narodnjaka i prvom dvojicom nacionalista. Kao dokaz ugleda koje je slavensko bogoslužje donosilo slavenskim narodima, navodi poziv češkoga kralja Karla IV. (14. st.) hrvatskim glagoljašima koji dolaze u Prag, u samostan Na Slovanech (kasnije Emaus), a kasnije, na poziv poljskoga kralja Jagiełła i njegove žene Jadvige, odlaze u samostan u krakovskom predgrađu Kleparz šireći odatle slavensku pismenost (Savremena Evropa, elektroničko izdanje, MH, 2010., str. 59., 60., 135.). Radićeve misli o narodnoj bijedi, inteligenciji, smislu književnika, rodoljublju, slozi, vjeri, slobodi, jeziku, narodnoj svijesti, pravdi i srodnim temama i danas su poticajne kao poruke i pouke iz prošlosti. Umro je 8. kolovoza 1928. od posljedica atentata u Narodnoj skupštini u Beogradu.
Ciklus Večeri obljetnica Odjel za hrvatsko glagoljaštvo pokrenuo je 2019. godine s ciljem odavanja poštovanja ljudima i događajima važnima za hrvatsku kulturu i povijest, ali i s ciljem ukazivanja na potrebu istraživanja uloge glagoljaške baštine na oblikovanje spoznaja, stavova, jezičnih, političkih, književnih i inih koncepata velikana naše kulture i povijesti, kao i njezinog utjecaja na same događaje.
Večer je vodila pokretačica ciklusa Kristina Repar, profesorica hrvatskoga jezika i povijesti. Predavanju su nazočile i učenice 2.c razreda Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica. Prilog o večeri pripremila je Laudato televizija, a dostupan je
na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=uU2Kki5bRPs .
Biserka Draganić, pročelnica Odjela za hrvatsko glagoljaštvo
Foto: Mirko Cvjetko
